Zabavnik Plus

CRVENI TATA BIJELI ZEC: Promocija zbirke kratkih priča druga Paje Pakšua

Točno na 20. godišnjicu (čitaj: 20-godišnjicu) rođenja hrvatske nezavisnosti, Lijepu će našu pogoditi još jedna velika nezavisnost.

IZMEĐU KORICA: Camille Paglia / SLOMI, SRUŠI, SPRŽI

Camille Paglia je profesorica humanistike na filadelfijskom University of the Arts, a u nas je poznata kao autorica studije Seksualna lica: Umjetnost i dekadencija od Nefertiti do Emily Dickinson (Infoteka, Zagreb, 2001) kojom je prije svega nastojala pokazati kako se zapadnjačka kultura odvijala u okvirima kontinuiranog scenarija i konstantnog nadovezivanja.

IZMEĐU KORICA: Slavoljub Stanković / SPLIT

Slavoljub Stanković beogradski je pisac iza kojega je roman ‘The Box’ (Rende, Beograd, 2007), koji je prošao na književnoj sceni susjedne države mimo onih dvaju glavnih recepcijskih kanala, akademskog i, kao, nezavisnog te živi svoj život samostalno, uglavnom blagodareći usmenoj preporuci. Čitajući ovaj njegov novi roman ‘Split’ pokazat će se i zašto.

NAJBOLJE OD NAJGOREG: Reefer Madness (1936) – film po mjeri premijerke Kosor

Jedan od najočajnijih filmova u povijesti kinematografije je svakako Reefer Madness . Radi lakšeg shvaćanja tematike filma krenut ćemo od pojašnjenja naslova. Reefer u prijevodu sa engleskog znači cigareta marihuane, a Madness znači ludilo. Vjerujem da su vam stvari sada već puno jasnije.

PAZI, ŽENA ZA VOLANOM: Irena Škorić snimila prvi hrvatski erotski film

Žena za volanom hrvatskog filma? Zašto ne. Ako je vodstvo hrvatske demokracije preuzela premijerka Jadranka Kosor, kormilo kraljice sportova Blanka Vlašić i Sandra Perković, a ulogu najboljeg hrvatskog menadžera Ljerka Puljić, zašto vruću štafetnu palicu hrvatske kinematografije ne bi preuzela pripadnica ljepšeg spola. Ako je k tome još mlada, simpatična i radoholičarka, poput zagrebačke scenaristice i redateljice Irene Škorić , bez previše pitanja treba dopustiti da se vrata matrijarhata ponov...

IZMEĐU KORICA: Emir Imamović Pirke / TREĆE POLUVRIJEME

Pirkeov novi roman događa se u malom mjestu blizu Sarajeva, radnja se vrti oko tri lika: dva prijatelja, Zeke i Muhe, te nogometnog trenera, predsjednika kluba i Katice za sve, Efeja. Mjesto radnje je koma: gradić sa svih strana okružen planinama, s najmanje sunčanih dana u državi, a i ti dani su, zbog tih brda, kratki. Kiša pada i iz vedra neba.

AKCIO!!! DISKONAUTIK: Album super grupe Dogo Argentino od danas u prodaji za samo 6 eura

Danas je za ljubitelje disko muzike poseban dan, navodno da veliki broj tinejdžerica danas nije otišlo u školu, a internet provajderima serveri padaju iz minute u minutu. Zašto?

SHOW MUST GO ON: Hrvatski filmski adut za ulazak u EU

Tik nakon katoličkog Uskrsa na hrvatskom će filmskom nebu premijerno zaživjeti prvi cjelovečernji igrani film prvog ovostoljetnog domaćeg filmskog wunderkida, Nevia Marasovića , “ Show must go on ”.

IZMEĐU KORICA: Jack Kerouac - PODZEMNICI

‘Ja sam instrument za zapisivanje.’ Stari lisac Beat generacije, William Seward Burroughs, ovom rečenicom se gotovo ruga svetoj, uzaludnoj, uzvišenoj profesiji pisca, paradoksalno oslobađajućoj i sputavajućoj u isto vrijeme.

LIKOVNI RAD JOHNA C. KACERE: Put u središte svijeta

Ima li za muškarca što ljepše od pogleda na raskošnu, prozirnim gaćicama ukrašenu žensku stražnjicu? Vjerojatno nema. Pogled na središnji dio polunagog ženskog tijela liječi depresiju, popravlja opće raspoloženje i ublažava tegobe uslijed bolne aktivnosti čira na želucu.

IZMEĐU KORICA: FRANCOIS FEJTO / Bog, čovjek i njegov đavao

O čemu govorimo kada govorimo o zlu? Budući da svi narodi imaju ‘svoga’ vraga (ili su ga više puta tijekom povijesti vidjeli), pogledajmo kako su neki znanstvenici protumačili Seta i Horusa u egipatskoj mitologiji. Podjela na dobro i zlo je po njihovom mišljenju političko pitanje, pa je Set kao bog gornjeg Egipta u doba helenizma postao simbol zla, kao posljedica borbi između gornjeg i donjeg Egipta.

Filmske budale zbog kojih još uvijek piškimo u gaće

Da je bolje ispast budala, nego ispast iz vlaka već je dugo poznata pošalica koja se može primijeniti kako u stvarnom, tako i u fiktivnom životu. I dok one stvarne budale iz političko-kulturnog života imaju pejorativno značenje, one filmske su unijele dašak sreće u naše budalaste živote.