KNUT HAMSUN, GLAD 1/31/2010 3:22:01 PM
Psihološka novela Glad, norveškog nobelovca Knuta Hamsuna, djelo je koje se odlikuje jednostavnošću, razigranošću i oštrinom proze u prikazivanju svakodnevnog života jednog običnog studenta (njega samog) koji se svakodnevno bori u velikom gradu Kristianiji (Oslo) sa strašnim neprijateljem. Taj neprijatelj je – glad. Djelo dobiva na važnosti zanimljivošću upravo onih detalja koji prethode knjizi, a zapisani su u samom životu ovog tvrdoglavog ekscentrika. Nakon što su odbili njegovu novelu Frida, dvadesetogodišnji Hamsun odlazi tada vrlo poznatom norveškom piscu Bjørnsonu (kasnije također nobelovcu), koji mu, pročitavši novelu, savjetuje da postane glumac. To je bio zaista čudan potez poznatog pisca koji je trebao, kao što je to bio običaj kod pisaca, ohrabriti mladog pisca te mu pomoći u pronalasku posla. Hamsuna to ne obeshrabruje i nastavlja pisati. S dvadeset i tri godine putuje u Ameriku, trbuhom za kruhom, gdje naporno radi kao drvosječa, dražbodavatelj, čak jedno vrijeme neki unitaristički svećenik od njega pokušava napraviti propovjednika. U jednom trenutku počinje iskašljavati krv i liječnik mu dijagnosticira posljednji stupanj tuberkuloze i tri mjeseca života. Prijatelji mu skupljaju novce za povratak u Norvešku, međutim, Hamsun se ne predaje i odlučuje se izliječiti na svoj ekscentričan način. Sjeo je na krov vagona vlaka koji putuje za New York i cijelim je putem gutao ogromne količine zraka. Nakon tri dana u New York je stigao zdrav!
Psihološka novela Glad, norveškog nobelovca Knuta Hamsuna, djelo je koje se odlikuje jednostavnošću, razigranošću i oštrinom proze u prikazivanju svakodnevnog života jednog običnog studenta (njega samog) koji se svakodnevno bori u velikom gradu Kristianiji (Oslo) sa strašnim neprijateljem. Taj neprijatelj je – glad. Djelo dobiva na važnosti zanimljivošću upravo onih detalja koji prethode knjizi, a zapisani su u samom životu ovog tvrdoglavog ekscentrika. Nakon što su odbili njegovu novelu Frida, dvadesetogodišnji Hamsun odlazi tada vrlo poznatom norveškom piscu Bjørnsonu (kasnije također nobelovcu), koji mu, pročitavši novelu, savjetuje da postane glumac. To je bio zaista čudan potez poznatog pisca koji je trebao, kao što je to bio običaj kod pisaca, ohrabriti mladog pisca te mu pomoći u pronalasku posla. Hamsuna to ne obeshrabruje i nastavlja pisati. S dvadeset i tri godine putuje u Ameriku, trbuhom za kruhom, gdje naporno radi kao drvosječa, dražbodavatelj, čak jedno vrijeme neki unitaristički svećenik od njega pokušava napraviti propovjednika. U jednom trenutku počinje iskašljavati krv i liječnik mu dijagnosticira posljednji stupanj tuberkuloze i tri mjeseca života. Prijatelji mu skupljaju novce za povratak u Norvešku, međutim, Hamsun se ne predaje i odlučuje se izliječiti na svoj ekscentričan način. Sjeo je na krov vagona vlaka koji putuje za New York i cijelim je putem gutao ogromne količine zraka. Nakon tri dana u New York je stigao zdrav!
I ovdje započinje zanimljiva psihološka priča koja je nastala opisivajući neke događaja iz deset godina gladovanja i ekstremene bijede koje su slijedile za tek izliječenog mladića.
Psihološka novela glad ima karakteristiku da nas podsjeća na Hemingwaya jer se tu ne radi o društvenom protestu niti kriku protiv društvena uređenja. Kao i Hemingway, Hamsun ne vjeruje u srednju klasu; njega je iskustvo još u mladosti to naučilo, za razliku od Zole, koji vjeruje u srednju klasu – pokaže li se nepravda, klasa će to ispraviti.
Glavni lik romana ne osjeća samosažaljenje, on kao da izabire tu vrstu patnje duboko u svojoj podsvijesti. On nastavlja udovoljavati svojoj podsvijesti čak i kad ima priliku prekinuti patnju. Razlog tomu je zadaća koju si je zadao, a to je učenje onog što se mora naučiti. Ono što se nama čini kao katastrofa, njemu je 'asketska' pobjeda. To je jedan put učenja i napretka koji je prizvao goleme rezerve snage skrivene u njegovoj psihi.
Djelo je šokiralo mnoge čitatelje i u moralnoj je zavadi s velikim dijelom zapadne kulture, zasjenila je mnoga moralizatorska djela svoga vremena (Ibsen). Hamsun ne pribjegava retorici ili histeriji kada se suoči s prizorima demonskih nagona, ne moralizira poput pobožnjaka, ne oblizuje se poput De Sadea, nego promatra smireno. „Bit pravog življenja je sljedeća: kada si gladan – jedi, kada si umoran – spavaj.“ autoportret
Bazirana na noveli Glad snimljena su dva filma:
- Glad (2001), redateljice Marie Giese
- Glad (1966.), redatelja Henninga Carlsena
Marija Petrović
